Koje su prednosti i nedostaci šišanja konja.

Ako ne živite u tropskoj klimi, neizostavan je dio jahanja zimi nošenje sa zimskom dlakom vašeg konja. U tekstu posvećenom pokrivanju konja dekama već smo spominjali taj prirodni proces obrastanja duljom i gušćom dlakom, zahvaljujući kojemu se konji prilagođavaju promjenjivim vremenskim uvjetima. Ako, međutim, ne namjeravate prekinuti treninge zimi, morate računati s tim da zimska dlaka vašeg konja može uzrokovati i određene probleme. Odgovor na njih jest šišanje konja, koje je posljednjih godina postalo nešto vrlo popularno i dostupno širokom krugu jahača. Iz ovog ćete članka saznati kada šišanje može stvarno povećati udobnost vašeg konja, a kada nije nužno. Saznat ćete i koje dlake ni po koju cijenu ne smijete šišati te koje su najčešće korištene varijante šišanja.

Šišanje konja i njihova prirodnost.

Jedan je od najčešće korištenih argumenata protiv šišanja taj da je ono u suprotnosti s konjskom prirodom. S tom se tvrdnjom teško ne složiti, no u ovom se slučaju isplati postaviti pitanje – je li prirodno rješenje doista uvijek najbolje rješenje za mojeg konja? Gotovo se nikada nećete susresti s rješenjima koja bi bila univerzalna i čiji bi učinak bio jednak za sve konje. Zato pri razmišljanju o šišanju (ili o bilo čemu drugom što može utjecati na dobrobit vašeg konja) treba uzeti u obzir njegove individualne uvjete i potrebe. Pri odlučivanju hoćete li konja šišati ili ne, morate uzeti u obzir:

  • Klimu u kojoj živite i vremenske uvjete koji vladaju (temperatura, vlaga).
  • Intenzitet treninga vašeg konja i gdje se oni odvijaju (teren, natkrivena jahalica).
  • Životne uvjete vašeg konja (stoji li 24 sata dnevno u ispustu ili većinu vremena provodi u štali).
  • Dob konja i njegovu opću kondiciju.

Konj koji je zdrav i u dobroj kondiciji, ima stalan pristup voluminoznoj hrani te je dobro pripremljen za zimu i prilagođen boravku vani, bez ikakvog će problema prebroditi zimu, često i bez potrebe za dekama. Obilna dlaka i prirodna ulja koja izlučuje koža i koja je podmazuju osiguravaju odgovarajuću zaštitu tijekom zime, kiše ili snijega. Ako dakle vaš konj živi u slobodnoj štali s ispustom ili većinu vremena provodi vani, a uz to zimi ne ide redovito pod sedlo ili ide npr. samo na lagane izlete, nema smisla lišavati ga te prirodne zaštite šišanjem dlake.

 Ako, međutim, vaš konj veći dio dana boravi u štali, a vi namjeravate zimi redovito jahati (osobito u natkrivenoj jahalici, gdje je temperatura viša nego vani), trenirati i nastupati na natjecanjima, duga zimska dlaka vašeg konja može uzrokovati određene probleme.

Zimska dlaka konja – doista samo štiti?

Kako smo već utvrdili, zadaća je zimske dlake štititi konja od nepovoljnih vremenskih uvjeta i održavati odgovarajuću tjelesnu temperaturu zadržavanjem sloja zagrijanog zraka tik uz kožu. Treba priznati da tu zadaću ispunjava idealno… do trenutka kada konj započne intenzivan trening pod sedlom. Pri naporu duga dlaka uzrokuje prekomjerno znojenje i pregrijavanje. 

Za razliku od npr. kiše, kada voda tek rijetko dopire do kože i uzrokuje pothlađivanje, znoj izlazi kroz kožu prema van i odmah narušava cijeli sustav toplinske izolacije. Istraživanja dokazuju da oznojen konj gubi tjelesnu toplinu otprilike 20× brže nego suh konj.

Kako znamo, najveća prijetnja konjskom zdravlju nije sama hladnoća, nego upravo navlažena dlaka, osobito u kombinaciji s vjetrom ili čak blagom propuhom. I promatrajući konje u ispustu možemo primijetiti da stoje nepomično po pljusku ili snijegu, ali pri jačem vjetru traže zaklon jedni uz druge, među stablima ili se skrivaju u nadstrešnicama. 

Kada dakle zimi treniramo (govorimo ovdje o intenzivnom treningu pri kojem se konj znoji) na konju s dugom dlakom, moramo uzeti u obzir da će nam trebati mnogo vremena da mu dlaku postupno osušimo i tijelu vratimo odgovarajuću temperaturu. Pritom može pomoći solarij, no nemaju sva središta pristup toj vrsti opreme. U praksi to obično znači vrlo dugo hodanje u koraku nakon treninga i postupnu zamjenu deka kako bi se konj mogao polako sušiti i ne bi bio izložen naglim promjenama temperature.

Šišanje konja – što ono podrazumijeva?

Prikladno odabrano šišanje zasigurno će velikim dijelom riješiti problem pregrijavanja tijekom treninga ili vrlo dugog sušenja nakon njega. Moramo ipak računati s tim da u našoj klimi ošišan konj mora cijelo vrijeme biti pokriven dekom. To se ne odnosi samo na vrijeme koje provodi u ispustu, nego i u štali. Istina je da ćete, kako biste svojem konju pomogli održati odgovarajuću temperaturu u svakom trenutku, trebati poprilično pristojnu zbirku deka. Osnovni je komplet:

  • Štalske deke različite debljine (ili poseban sloj za utopljavanje koji se stavlja pod štalsku deku).
  • Flis deka koja se može koristiti kao deka za sušenje znoja ili kao deka za ispust u toplije i, prije svega, bezvjetrene i suhe dane.
  • Deka za ispust koja štiti od kiše i vjetra.
  • Poludeka koju ćete moći stavljati na treninge u osobito mrazne dane.

Zapamtite da je pregrijavanje za vašeg konja jednako opasno (ako ne i opasnije) kao pothlađivanje. Time što ga lišavate prirodne zaštite i sustava regulacije temperature u obliku dlake, na vama je odgovornost za osiguravanje odgovarajuće toplinske udobnosti u promjenjivim uvjetima.

Šišanje vibrisa i dlačica u ušima – smije li se to raditi?

Prije nego što točno objasnimo zašto, možemo već dati odgovor na to pitanje, a on glasi – NE!

Neki konji imaju vrlo duge i uočljive vibrise (drukčije rečeno osjetilne dlačice) na ustima i oko očiju. Neke vlasnike stoga može mamiti, osobito prije natjecanja kada želimo da sve bude dotjerano do posljednjeg detalja, da te dlačice podšišaju. Zapamtimo ipak da vibrisi nisu obične dlake i da je njihova funkcija prilično složena i nezamjenjiva. Pomoću vibrisa konj je u stanju zamjećivati predmete koji se nalaze blizu usta (njegove ih oči s tako male udaljenosti ne mogu vidjeti) i procjenjivati na kojoj se udaljenosti nalaze. Vibrisi oko očiju pomažu konjima npr. izbjegavati grane ili druge predmete opasne za oči.

Time što konja lišavamo osjetilnih dlačica, lišavamo ga istodobno vrlo važnog dijela osjeta dodira. U Njemačkoj je, primjerice, uklanjanje vibrisa zabranjeno već 1998. godine, a nepoštivanje tog pravila može dovesti do isključenja konja iz natjecanja. Slično je i s dlačicama u konjskim ušima. Njihova je zadaća štititi konjske uši od ulaska kukaca ili drugih nečistoća unutra te štititi nježnu unutrašnjost konjskih ušiju od sunčevih zraka. Ako su uši vašeg konja vrlo „dlakave“, dlačice možete lagano podšišati, osobito one koje izrastaju iz vanjskog ruba uha, ali bolje rješenje (ako su vam važni estetski razlozi, osobito na natjecanjima) može biti prikrivanje te činjenice kapicom za uši.

Sažetak…

Ne postoji univerzalan odgovor na pitanje treba li konje šišati u zimskoj sezoni, sve ovisi o individualnim uvjetima. U vrlo kratkim crtama to se može sažeti ovako:

  • Ako nemate pristup dvorani, vaš je konj navikao provoditi velik dio dana vani, a vaš rad zimi neće biti intenzivan (izleti u teren, lagana jahanja na vanjskoj jahalici), šišanje se čini bespredmetnim.
  • Ako namjeravate redovito trenirati/nastupati tijekom cijele sezone, a vaši će se treninzi odvijati u natkrivenoj jahalici, možete razmotriti potpuno šišanje. U tom se slučaju ostavlja samo dlaka pod sedlom i katkad na glavi (osobito kod konja koje je teško šišati).
  • Ako namjeravate jahati redovito, uglavnom u dvorani, a vaš konj ima obilnu dlaku, možda biste trebali razmotriti šišanje tipa „blanket“. Tada se dlaka šiša na vratu, plećkama i donjem dijelu trupa, a ostavlja na sapima, nogama, gornjem dijelu trupa i glavi. Varijanta je takvog šišanja i šišanje u „traku“ (trace), koje izgleda kao blanket s tom razlikom da se dlake ostavljaju i na glavi i na gornjoj polovici vrata. Zahvaljujući tom rješenju konj se pri lakšem radu ne bi trebao pregrijavati i bit će djelomično zaštićen u najosjetljivijim zonama.